Ujedinjeni protiv fašizma

Prenosim poziv na prosvjed.

Datum: subota, 14. travnja 2012.
Vrijeme: 11:00 do 14:00
mjesto: Zagreb, Trg bana Jelačića, Manduševac

Fašistička stranka HČSP, koja na svojim stranicama javno objavljuje kako će paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca ustašama obilježiti 10. travnja, organizira međunarodnu nacionalističku konferenciju i mimohod.

Na konferenciji će sudjelovati njemački NPD, francuski FN i mađarski Jobbik, stranke koje ne samo da brane fašiste poražene u Drugom svjetskom ratu, nego su i danas uključene u fizičko nasilje prema svim ugroženim skupinama. Apsurdnost ove fašističke konferencije potkrepljuje i činjenica da velikomađarske grupacije imaju i teritorijalne pretenzije na velike dijelove Hrvatske.

HČSP je odlučio iskoristiti datum prvostupanjske presude generalima u nadi da će tako mobilizirati građane u svom fašističkom maršu kroz centar Zagreba.

RECIMO NE FAŠIZMU!

Pozivamo sve antifašiste; studentice i studente, radnice i radnike, nezaposlene i umirovljenike da dođu na Trg i da svi zajedno pokažemo kakav Zagreb želimo.
Ujedinjeni za antifašističku Hrvatsku i antifašistički nepokoreni Zagreb!

FAŠIZAM – NE U MOM GRADU

Sastanak Inicijativnog odbora

Sutra (srijeda, 25. siječnja) u 17:00 sastanak Inicijativnog odbora Zajednice ateista – sekularnih humanista u Centru za ljudska prava, Kralja Držislava 6, Zagreb (kod Traumatološke klinike). Sastanak je otvoren, svi zainteresirani su dobrodošli!

Počet ćemo s kratkim uvodnim izlaganjem o međunarodnim organizacijama ateista, sekularnih humanista isl, te o osnovnoj zamisli ove inicijative. Zatim rasprava, imajući u vidu Prijedlog dugoročnih ciljeva i zadataka.

Objašnjenje osnovne zamisli pogledajte ovdje

Ukratko:

1. Osnovati udrugu, koja se zasniva na “Minimalnoj povelji humanizma”
2. Tražiti članstvo u Europskoj humanističkoj federaciji i Međunarodnoj humanističkoj i etičkoj uniji
3. Tražiti punu ravnopravnost ovakvih sekularnih “zajednica uvjerenja” s vjerskim zajednicama. (To ne znači da se humaniističko uvjerenje smatra vjerom – za usporedbu: žene, kad traže ravnopravnost s muškarcima, ne žele postati muškarci.)
4. Zalagati se za načela sekularne države
5. promovirati ateističko i humanističko uvjerenje

Nastava i financiranje zajednica vjere i uvjerenja u Belgiji

Belgijski list na francuskom “Le Soir” donosi podatke o državnim subvencijama za zajednice vjere i uvjerenja (na engleskom: religion and belief, na francuskom: cultes et la laicité organisée), te pohađanju nastave vjeronauka odnosno moralnog odgoja. belgija je pretežno katolička, uz značajnu protestantsku manjinu i rastući broj islamskih useljenika.

Godišnji iznos subvenicija je ukupno 300 milijuna eura. Od toga se 140 milijuna dodjeljue iz državnog proračuna a 160 milijuna iz drugih izvora, uglavnom za vjerske objekte.

Od te sume, osam posto dobivaju nereligijske (“laičke”) organizacije.

Rimokatolička crkva dobiva 85,8% ukupne sume, protestantske crkve 2,5%, muslimani 2,1%, a ostatak dobivaju ostale tri priznate vjerske zajednice: Židovi, aglikanci i pravoslavci.

U Belgiji, svi učenici u osnovnim i srednjim školama, odnosno njihovi roditelji, biraju jedan “filozofski” predmet. U javnim školama mogu izabrati vjeronauk, u šest varijanti (rimokatolički, protestantski, aglikanski, pravoslavni, židovski i islamski), te “morala”. Mi bismo rekli “etika”, ali bitna je razlika da u Beligiji tu nastavu ne organizira država, nego nereligijske organizacije autonomno.

Svake godine izbor se može promijeniti. Država je obvezna osigurati nastavu, čak i ako se samo jedan učenik u nekoj školi odluči za jednu od sedam ponuđenih mogućnosti. (Ova obveza ne postoji za privatne škole, od kojih su neke vjerske.)

Znate li koji vjeronauk pohađa najviše djece u Bruxellesu, sjedištu Europske unije? Vjerujem da većina ne bi pogodila: islamski! U osnovnim školama 43%, a u srednjim 41,4%. Nastavu etike pohađa 27,9% i 37,2% i ona je na drugom mjestu, a katolički na trećem (23,3% i 15,%).

U Flandriji, dominira katolicizam (81,9% učenika u osnovnoj i 81,8% u srednjoj školi), na drugom mjestu je etika (10% i 13,1%) a na trećem islam.

U Valoniji, trend je drugačiji. U osnovnoj školi 52,8% pohađa katolički vjeronauk, ali u srednjoj samo 26,4%. Etika je u osnovnim školama na drugom mjestu s 37,3%, a u srednjim školama na prvom mjestu s 64,2%.

Nereligijske osobe dugo su se kroz svoje organizacije borile za ravnopravnost. Mogućnost izbora jednog od “svjetonazorskih” predmeta postoji od 1959., a tek 1993. promjenoma ustava garantirana je ravnopravnost svih svjetonazora, konfesionalnih i nekonfesionalnih. Belgijski sekularni humanisti inzistirali su na pravu da organiziraju i budu odgovorni za svjetonazorsku nastavu. Trebalo je 34 godine da se za to izbore. Da bi razradili i provodili nastavu, morali su stvoriti široku i snažnu organizaciju.

Razvijena je nastava “moralnog odgoja” u svih 12 razreda osnovne i srednje škole, usmjerena na pet ciljeva:

– misliti i djelovati slobodno i nezavisno
– misliti moralno
– otkrivati vrijednost zajedništva i učiti kako graditi humane oblike zajedničkog življenja
– učiti kako preuzeti odgovornost za sebe i druge
– razvijati osjećaj smisla života

Nakon što djeca katoličkih roditelja prođu krizmu, mnogi roditelji ih upisuju, ili ona sama biraju moralni odgoj umjesto vjeronauka.

Kratki tekst na engleskom:
http://humanistfederation.eu/country-profiles/belgium/notes-clippings/

Tekst na francuskom:
http://www.lesoir.be/actualite/belgique/2012-01-17/les-cultes-coutent-300-millions-par-an-890750.php

HTV emisija “To je Europa” na temu “vjera u školskim klupama” (u Belgiji i EU), video:
http://www.dailymotion.com/video/xnd83u_melita-petra-ivanoviy-u-emisiji-to-je-europa_news

Moral Education in Belgium, especially in Flanders (izvještaj iz 2009, na engleskom)
http://www.humanistfederation.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=263&Itemid=61

Štand na Tomislavovom trgu u Zagrebu – subota!

Prošloga mjeseca, povodom Međunarodnoga dana ljudskih prava, Inicijativni odbor Zajednice ateista – sekularnih humanista prvi put je imao štand, na Zrinjevcu. S tim oblikom aktivnosti, održavanja kontakta s građanima, namjeravamo nastaviti jednom mjesečno.

Štand će biti postavljen u subotu, 21. siječnja, od 9:00 do 21:00, na Trgu kralja Tomislava (glavni kolodvor) u Zagrebu, sjeverno od tramvajske pruge (dakle, negdje oko spominika). Dijelit ćemo nekoliko vrsta letaka i druge materijale, razgovarati s građanima i prikupljati donacije.

Svi zainteresirani – neka navrate!

Slijedeće srijede, 25. siječnja u 17:00, imat ćemo otvoreni sastanak u Centru za ljudska prava, Ulica kralja Držislava 6. Uz članove Inicijativnog odbora, pozvani su i svi drugi zainteresirani za moguće članstvo, suradnju ili naprosto radoznali.

“Public Event” na facebooku.

Češka: samo 21 posto stanovništva su vjernici!

piše: Zoran Oštrić

Slika lijevo: rezultati ispitivanja među Europljanima o tome koliko je religija važna u životu, na skali 0 do 10.

Sredinom prosinca, državni statistički ured Češke Republike objavio je neke rezultate popisa stanovništva 2011. godine, uključujući izjašnjavanje o vjeri. Češka provodi popis svakih deset godina, kao i Hrvatska. Broj vjernika bio je u znatnom padu već 2001., a tijekom proteklog desetljeća pad je još drastičniji.

Od 10,6 milijuna stanovnika, čak 45% nije odgovorilo na pitanje o vjeri. Nevjernika je 34%. Ukupno vjernika ima samo 21%; po popisu 2001. bilo ih je 33, a 1991. 43,9%.

Sedam posto je navelo da su vjernici, ali da ne pripadaju nijednoj crkvi ili vjerskoj zajednici. Manje od 1,1 milijuna (10%) izjasnili su se kao rimokatolici, dok ih je prije deset godina bilo 2,7 milijuna. Tada se mogao jasno uočiti trend: među starijima od 59 godina, rimokatolika je bilo više od 53%, a među mlađima od 40 godina tek oko 17%. (Za 2011. detaljna rasčlamba rezultata još nije objavljena).

Pad broja vjernika bilježe i gotovo sve druge religijske grupacije, među kojima su povijesno najvažniji husiti i “Češka braća”. Broj pripadnika Evangelističke češkobratske crkve pao je sa 117.000 na 52.000, a Husitske češkoslovačke crkve sa 99.000 na 39.000.

Pravoslavaca ima 21.000, Jehovinih svjedoka 13.000, budista 6.000. Kao posve nova religijska grupacija u statistici su se pojavili jedi, sljedbenici “religije” iz serijala “Zvjezdani ratovi”; tako se izjasnilo 15.070 ispitanika!

Koji su uzroci i pravo značenje ovog trenda? U Českoj praktički ne postoje organizirani ateisti i humanisti; svojedobno je osnovana organizacija civilnoga društva koja je primljena u članstvo Europske humanističke federacije, ali nije aktivna.

Neki analitičari kažu da su Česi vrlo “prizemni” i zainteresirani ponajviše za materijalno blagostanje ili zabavu, pa i religija postaje samo forma zabave (otud jediji). Općenito je malo ljudi aktivno u civilnom društvu, a oni koju su uključeni, uglavnom su motiviran ili bijesom ili karijerom, jer u nekim područjima, zahvaljujući velikim dotacijama iz EU, udrugaški aktivisti mogu vrlo dobro zaraditi. Za ateizam i humanizam novca nema, a malo je ljudi dovoljno ljuto na lokalne crkve.

Jedan humanistički aktivist zaključuje da je to važan uvid i poticaj za promišljanje strategije Europske humanističke federacije slijedećih godina: proces opadanja religoznosti, vidljiv u cijeloj Europi, ostavlja društvenu i etičku prazninu, koju bi humanizam trebao popunjavati.

Međunarodna humanistička i etička unija je 2010. označila istočnu Europu kao prioritetno područje, a za 2013. je predviđena zajednička konferencija IHEU i EHF u Bukureštu.

Neki češki povjesničari objašnjavaju da je ateizam uglavnom rezultat činjenice da su glavne češke crkve bile doživljavane kao dio tlačiteljskih snaga (uglavnom Njemačke i Austrije), pa su mnogi ljudi već u XIX. stoljeću odbacivali kršćansku religiju u obranu svojeg češkog identiteta i jezika.

S druge strane, mnogi smatraju da je tzv. ateizam zapravo oblik paganizma. Husitski svećenik i radijski izlagač Petr Wagner smatra da je snažna paganska tradicija preživljavala kroz stoljeća, a danas je vidljiva u snažnom interesu i vjerovanju u astrologiju, čarobnjaštvo isl.. Ljudi teže vjerovati u nešto, samo što slabo cijene kršćanstvo.

U Hrvatskoj je situacija naravno drastično različita u pogledu vjerskog izjašnjavanja, ali ima i sličnosti. I u Hrvatskoj je u u doba nacionalnog osvješćivanja i borbi u XIX. i XX .st. postojao problem vezanosti katoličke hijerhije za izvanjske centre moći. Ante Starčević, Stjepan Radić i Vladko Maček bili su u snažnom sukobu s hrvatskim biskupima (Maček je i napustio Rimokatoličku crkvu). Tradicija antiklerikalizma jaka je, ali nije dovela do odricanja od same vjere (Radić: “Vjeruj u Boga, ali ne i u popa”). Sami interni dokumenti Rimokatoličke crkve, na osnovu kriterija o koliko-toliko redovnom obavljanju religijskih obreda, u stvarne katolike svrstavaju manje od 20% ljudi.

Također, i u Hrvatskoj danas možemo primjetiti vrlo snažno praznovjerje, vjerovanje u astrologiju, tarok, bacanje uroka isl., snažan interes za “alternativnu duhovnost” i sklonost prema “teorijama zavjera” i drugim oblicima iracionalnosti. Postoji očita duhovna praznina, praćena socijalnom anomijom, u kojoj se otvara značajno polje rada za promicatelje racionalnosti i humanizma. Istovremeno je jednako uočljiva i slabost civilnoga društva (“udrugaštvo”), pa se i tu otvara prostor za pojavu i razvoj novih društvenih aktera.

Izvori

Tekst češkog radija na engleskom: Religion, ethnicity ignored by many Czechs in latest population census

Rezultati popisa 2011. po vjeri (excel tablica, na češkom)

Prikazi rezultata popisa iz 2001. (na češkom): 1, 2.

Ukoliko želite pristupiti Inicijativnom odboru Zajednice ateista – sekularnih humanista, pošaljite na sekularnihumanisti(at)gmail.com poruku s izjavom da želite pristupiti i da prihvaćate Minimalnu povelju humanizma, svojim imenom, adresom i telefonom.

Djelatnosti Inicijativnog odbora, održavanja ovog mrežnog sjedišta i drugo, financiraju se isključivo osobnim donacijama. Važno je da civilno društvo u Hrvatskoj razvija autonomne oblike financiranja, da građani i taj način pomažu i sudjeluju u druđtvenim aktivnostima koje podržavaju. Dobrodošle su donacije u bilo kojem iznosu. Možete ih uplatiti na:/font>
primatelj: Zajednica Humanitas/font>
broj računa: 2484008-1103165484/font>
svrha uplate: “Donacija za IO ZASH”/font>

Ovaj blog u 2011.: počeli smo sasvim pristojno!

S obzirom da smo s kontinuiranim održavanjem bloga počeli tek sredinom studenoga, broj posjeta, nije loš. Tijekom prosinca, bilo je u prosjeku 30 posjeta dnevno. Nadamo se, da je to tek početak, kao što je i Inicijativni odbor Zajednice ateista – sekularnih humanista tek na početku.

Objavljivat ćemo novosti, barem jedan napis tjedno. Stavite nas u favorite i posjećujte! Posjetite i našu stranicu na facebooku. Ako se želite i konkretnije angažirati, pristupite Inicijativnom odboru, što možete učiniti slanjem svojeg imena i prezimena, adrese i broja telefona na e-mail sekularnihumanisti(at)gmail.com. (jedino obvezujuće što time prihvaćate je Minimalna povelja humanizma).

The WordPress.com stats helper monkeys prepared a 2011 annual report for this blog.

Here’s an excerpt:

A San Francisco cable car holds 60 people. This blog was viewed about 1,500 times in 2011. If it were a cable car, it would take about 25 trips to carry that many people.

Click here to see the complete report.

Priopćenje za javnost udruge Protagora

Prenosim priopćenje za javnost.

PROTAGORA
Udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog pomimanja svijeta

22. prosinca 2011.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Upravni odbor Protagore odlučio se javnosti obratiti sljededim priopdenjem:

U posljednje dvije godine udruga Protagora primila je iz svih krajeva Hrvatske pritužbe roditelja da su im djeca u dječjim vrtidima mimo njihove volje, pa i protiv njihove volje svakodnevno izložena religijskoj indoktrinaciji. Najčešde molitvama prije jela. Bududi da za vjeronaučno djelovanje u dječjim vrtidima mora postojati zahtjev roditelja, a da su djeca ireligioznih roditelja svakodnevno izložena religijskoj indoktrinaciji često bez znanja roditelja, o čemu oni saznaju tek naknadno, očito je takva praksa u suprotnosti ne samo s Ustavom RH nego i propisima koji reguliraju vjeronaučnu djelatnost u dječjim vrtidima. Po pritužbama roditelja obradali smo se dječjim vrtidima za objašnjenje, ali su nas oni uvijek ignorirali, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nam je preko svog glasnogovornika slalo nesuvisle poruke da oni ne mogu ništa učiniti glede toga. Bilo je zapravo očito da resorno Ministarstvo prešutno podržava takvu praksu, ali ne želi otvoreno stati iza nje i preuzeti odgovornost.
Zbog toga smo odlučili, uz pristanak roditelja, posljednji slučaj iznijeti u javnost kako bismo potakli i druge roditelje da se suprotstave ideološkom nasilju nad svojom djecom. Dana 30. studenoga 2011. zaprimili smo e-poštom dopis u kojem nam se roditelj žali da mu je dijete u dječjem vrtidu u Solinu svakodnevno prije jela uključeno u molitvu mimo njegove volje, a donedavno i bez njegova znanja. Na zamolbu roditelja da nešto poduzmemo uputili smo e-poštom ravnatelju dječjih vrtida „Cvrčak“ iz Solina – kojemu pripada i sporni vrtid – mr. sc. Davoru Mikasu, dopis kojim ga obavještavamo o pritužbi roditelja da mu je dijete u jednom od dječjih vrtida Cvrčak u Solinu izloženo religijskoj indoktrinaciji mimo njegova znanja i volje od strane dviju odgajateljica, koje svu djecu, pa i onu ireligioznih roditelja, prije ručka okupljaju na „molitvu Isusu“, te molimo da kao ravnatelj poduzme mjere protiv takve nezakonite prakse.
Bududi da ni nakon 10 dana nije stigao nikakav odgovor, niti se išta promijenilo u ponašanju odgajateljica, štoviše jedna od spomenutih odgajateljica je svoj djeci pričala priče o Isusovu životu, predsjednik Protagore pokušao je 12. prosinca telefonom razgovarati s ravnateljem Mikasom. Nakon više uzaludnih poziva tijekom dana na službeni telefon ravnatelja, u upravi vrtida dobio je broj njegovog mobilnog telefona. Do 15. prosinca predsjednik Protagore svakodnevno je bezuspješno pozivao ravnatelja Mikasa na službeni i mobilni telefon nekoliko puta dnevno. Telefoni su uredno zvonili, ali se nikada nitko nije javio. Nakon petnaestak uzaludnih poziva nazvao je tajnicu dječjih vrtida „Cvrčak“ koja nije znala objasniti zašto se ravnatelj ne javlja iako su brojevi telefona točni. Što se dopisa poslanog e-poštom tiče, objasnila je da o njemu ne zna ništa jer oni e-poštu ne preuzimaju s e-adrese objavljene na njihovim službenim stranicama nego imaju drugu. Nakon toga poslan im je isti dopis i na tu druga e-adresu, no ni nakon tjedan dana nema nikakve reakcije. Dopisi su uredno prošli, što nakon svega može značiti samo jedno: ravnatelj Davor Mikas ne želi ništa poduzeti niti dati bilo kakvo objašnjenje glede religijske ideološke indoktrinacije predškolske djece koja se provodi pod njegovim ravnateljstvom.
Osim javnosti ovim demo se priopdenjem ponovno obratiti nadležnom Ministarstvu u nadi da de ono u promijenjenim političkim uvjetima konačno uvesti zakonitost i u dječje vrtide, te spriječiti duhovno nasilje nad djecom koju sami roditelji, nažalost, od tog nasilja ne mogu zaštititi.
Za udrugu Protagora
predsjednik
prof. dr. sc. Milan Polid

Anarhija i kršćanstvo

Prenosimo poziv na jednu zanimljivu tribinu.

O autoru knjige pogledajte mrežno sjedište International Jacques Ellul Society. Teolog i anarhist, zvuči neobično, zar ne? 🙂

Video o njegovoj čuvenoj knjizi “Izdaja tehnologije” na balkan-express.org (na francuskom, s titlovima na engleskom, kratki opis na BCHS).

Anarhija i kršćanstvo

Tribina na kojoj će biti predstavljena knjiga Jacquesa Ellula Anarhija i kršćanstvo (DAF, Zagreb 2011.) održat će se u ponedjeljak, 19.12. u 19,30 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5).

O knjizi i odnosu anarhije i kršćanstva govorit će gosti tribine: filozof Hrvoje Jurić i teolog Boris Gunjević.

Francuski filozof Jacques Ellul pokazuje u svojem djelu, oslanjajući se na biblijske tekstove, da kršćanstvo u svom odnosu prema politici potiče na nepokornost, ustrajnost na različitom mišljenju, pa čak i na odbijanje svake vlasti i svake hijerarhije.

Tribinu uređuje i vodi Kristijan Vujičić.

JACQUES ELLUL: Anarhija i kršćanstvo, Daf, 2011.

Jacques Ellul (1912-1994) bio je francuski pravnik, protestantski teolog, sociolog i anarhist. Napisao je više od četrdesetak djela različitih tematika, koje se međutim obično dijele u dvije kategorije: prva je sociološka, i tiče se ponajprije “problema Tehnike”. Najpoznatije djelo u toj kategoriji je “Tehnika ili ulog stoljeća” (La technique ou l’enjeu du siècle), objavljeno 1954. i prevedeno na mnoštvo svjetskih jezika, koje se još i danas smatra jednim od najpronicavijih analiza tehnološkog društva u svim njegovim aspektima. U drugu kategoriju spadaju djela teološke tematike, među kojima je najpoznatije “Subverzija kršćanstva” (La subversion du Christianisme), objavljeno 1984.

Ali potonja je kategorizacija, premda korisna, suviše shematska, te, kao kod svakog značajnog mislioca, kategorije se i kod Ellula isprepliću ili stapaju. O tome svjedoči jedno od također najpoznatijih i najprevođenijih – i najkontroverznijih – njegovih djela, “Anarhija i kršćanstvo” (Anarchie et christianisme, ob. 1998). “Mjesto što ga ono zauzima u Ellulovu opusu je jedinstveno i po tome što predstavlja najjasniji izraz autorove dvostruke pripadnosti: s jedne strane kršćanskoj Objavi, i s druge strane anarhističkoj stvari. Ne težeći nikakvom površnom i jeftinom pomirenju između njih, Ellul pokazuje – sa svojstvenom mu jasnoćom i prodornošću – gdje se one podudaraju i preklapaju, ali ne staje na tome: pokazuje naime i kako bi one mogle “surađivati” u budućnosti, kako bi mogle raditi na zajedničkoj stvari.”

Ono je značajno i po tome što pruža jezgrovit primjer autorove osebujne egzegeze: tumačenja biblijskih odlomaka u svjetlu otpora ugnjetavanju i beskompromisne potrage za čovjekovom slobodom. (…)

Secular Humanist Group has stand for Human Rights Day

From the site of the Europaena Humanist Federation, December 12th, 2011.

Secular Humanist Group has stand for Human Rights Day

A small group of secular humanists is planning to form an association in Croatia. Together with a network called “Citizens for Citizens” they set up a stand in a public sqaure in the centre of Zagreb on Human Rights Day (December 10) and handed out leaflets, talked to people and collected donations.

They report that some people watched with disapproval and commented that they were “obscene” for advertising atheism so close to Christmas but (they say) “People find something like this very unusual: they will eventually get used to it!”

The group is in touch with the Protagoras Association (below).

(12 December 2011)

Okrugli stol: “Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri”

Prenosimo poziv sa mrežnog sjedišta Foruma za slobodu odgoja.

Forum za slobodu odgoja poziva na okrugli stol i prezentaciju rezultata istraživanja Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj koje će se održati 13. prosinca 2011. godine s početkom u 12:30 sati u prostorijama Pogona, Kneza Mislava 11/I, Zagreb. Predviđeno trajanje okruglog stola je 2 sata.

Zahvaljujući potpori Fondacije Rosa Luxemburg, Forum za slobodu odgoja u suradnji s udrugom Protagora u 2011. godini proveo je istraživanje o stavovima i iskustvima nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj. Svrha ovog istraživačkog projekta je doprinijeti smanjivanju diskriminacije i socijalne isključivosti te poboljšanju kvalitete i otvorenosti obrazovnog sustava.

Primarni cilj projekta bio je istražiti stavove nereligioznih roditelja prema religioznosti, kao i način na koji se religijske teme obrađuju u odgoju i obrazovanju njihove djece. Sekundarni cilj je doprinijeti razumijevanju nereligioznih stavova i praksi u Hrvatskoj, kao i potaknuti javnu raspravu o pravima i socijalnom uključivanju nereligioznih osoba i njihove djece u obrazovni sustav.

Nakon prezentacije rezultata istraživanja te zaključaka i preporuka za poboljšanje trenutnog sustava predviđena je diskusija . Kao što je to navela uvodničarka u publikaciji koja će se prezentirati dr. Dinka Marinović Jerolimov „ovaj rad upućuje na pitanje koje u konačnici govori o stanju razvijenosti demokracije u hrvatskom društvu: je li rasprava (koja nije ni zaživjela) o religijskom obrazovanju u hrvatskim javnim školama završena ili se na razini države i društva ona može otvoriti u smislu propitivanja postojećeg i razmatranja alternativnih modela i pristupa?“.

Također napominjemo kako će svi sudionici okruglog stola dobiti primjerak publikacije autora Branka Ančića i Tamare Puhovski.